Na najvećoj planeti Sunčevog sistema, Jupiteru, duvaju vetrovi jačine 1300 km/h, što predstavlja jedan od najjačih vetrova u solarnom sistemu. Takođe je moguće da na Jupiterovom mesecu, Evropi, jednom od četiri satelita koje je otkrio Galilejo Galilej (ostali su Io, Klisto i Ganimed), ima života. Čitava njegova površina je zaleđena, a pretpostavka je da se ispod debelog sloja leda krije okean koji se prostire preko čitave površine satelita, što predstavlja potencijal za nastajanje života.
Meni najdraža planeta je Neptun. Ime je dobio po rimskom bogu mora, koga su stari rimljani prikazivali sa trozupcem pomoću kog podiže talase na morima i okeanima. Neptun je posebno zanimljiv zbog najjačih vetrova u Sunčevom sistemu koji dostižu brzinu i do 2600 km/h. Kada bismo nekako uspeli da upadnemo u njegovu atmosferu, iskustvo bi bilo vrtoglavo, kao na prebrzom rolerkosteru. Takođe je interesantna specifična boja Neptuna, posledica metana koji upija crvenu svetlost, pa je neptun zbog toga plav.
Astronomija je moja opsesija još od malih nogu. Kada sam naučio da čitam počeo sam da sakupljam tekstove iz raznih enciklopedija o različitim planetama i svemirskim telima. Do danas sam naučio mnogo toga, ali mislim da i dalje nije dovoljno. Želja mi je da nakon ekonomije upisem astrofiziku kako bih dopunio znanje iz ove zanimljive i veoma opširne oblasti.
Na južnom polu Venere postoje dva vrtloga vetra koji funkcionišu obrnuto od onih sa kojima smo upoznati na Zemlji. Zapravo oni polaze iz gornjih delova atmosfere, gde su najuži i šire se ka kopnu planete.