PROMETEJ I ZEVS

    U borbi za vlast nad celim svetom Zevsu je pomogao Titan Prometej. Kad je konacno zagospodario svetom, Zevs ga je uredio kao prekrasnu pastu punu suma, livada i cveca, ptica u vazduhu, riba u vodi, i svakojakih drugih zivotinja. Dok je Zevs bio savrseno zadovoljan obavljenim poslom, Prometeju je smetalo sto medju tim bicima nema ni jednog dostojnog sve te lepote i bogatstva. Zato je od gline napravio bice po svemu slicno bogovima, a Atina mu je udahnula zivot. Zevsu se nije dopadalo da zemljom hodaju bica slicna bogovima, narocito kad ih je Prometej naucio da govore, grade kuce i bave se raznim zanatima. Najmanje od svega svidjalo mu se to sto je Prometej poklonio ljudima vatru sa Olimpa: bez vatre be se posmrzavali, ne bi mogli da kuvaju hranu i da tope metale od kojih su kovali razne alatke i oruzje. Ukratko, mnogo bi vise zavisili od Zevsove milosti, a njemu je bilo najvaznije da bude glavni.

Zbog svega ovoga Zevs je stalno popreko gledao Prometeja i jednom, kada ga je ovaj po ko zna koji put naljutio, Zevs je odlucio da ljudima oduzme vatru, ali je neposlusni Prometej ukrao i opet im je vratio. Tada je Zevsu konacno prekipelo, pa je Prometeja kaznio uzasnom kaznom: Prikovao ga je za vrh najvise stene na planini Kavkaz, na kraju sveta. Tamo mu je orao svakog dana kljucao jetru koja je preko noci zarastala i tako je bilo mnogo, mnogo godina. . .

Kada je Herakle oslobodio Prometeja okova Zevs mu je poslao svog sina Hermesa, glasnika bogova, sa porukom da ga oslobadja svih muka, pod uslovom da zauvek na sebi nosi znak njegove nadmoci. Taj znak bio je gvozdeni prsten sa komadicem one kavkaske stene za koju je Prometej bio prikovan mnogo vekova.

PANDORINA KUTIJA

    Zevs, vrhovni gospodar celog sveta, nije bio taj koji je stvorio ljude. Tvorac ljudskog roda bio je Prometej, mocni Titan koji je Zevsu u nevolji pomogao da zagospodari svetom. Zato se Zevs, i pored sve svoje moci, pomalo plasio i Prometeja i ljudi. Posto je jednom strasno kaznio Prometeja Zevs je resio da kazni i ljudski rod.

Najpre je svom sinu Hefestu, majstoru svih zanata, naredio da sacini devojku lepsu od svih. Zatim je sazvao ostale bogove i naredio im da devojku obdare svojim darovima. Tako joj je Hera udahnula zelju za srecnim brakom i darovala joj prekrasne haljine i nakit; Atini, koja je imala udela u Prometejevom stvaranju coveka, cela ta Zevsova ujdurma nije bila bas sasvim po volji pa je devojci, umesto mudrosti, usadila lukavost i mrznju; Hermes ju je obdario podmuklim i laskavim govorom, darom za laganje i spletkarenje i ljubavlju prema ogovaranju; najzad, Afrodita, boginja ljubavi, obdarila je devojku zavodljivoscu i neodoljivom privlacnoscu.

Posto su je bogovi tako bogato darovali, Zevs joj dade ime Pandora ("obdarena svim darovima") i, kao svoj poklon, dade joj cvrsto zatvorenu kutiju od srebra i zlata pa rece:"Pazi dobro, ne otvaraj je dok ne dodjes medju ljude!"

Kad joj je dao kutiju, Zevs ju je poslao medju ljude i to pravo u zagrljaj Prometejevom bratu Epimeteju. Posle vencanja, medju mnogobrojnim poklonima ugleda Pandora svoju vec skoro davno zaboravljenu kutiju. Rece muzu da je kutiju dobila od Zevsa i predlozi mu da pogledaju sta ima unutra, ali je Epimetej zelao da ipak sacekaju njegovog brata. Posto Prometej nikako nije dolazio, radoznalostnadvlada Pandoru, te ona sama otvori tajanstvenu kutiju.

Videvsi kako iz kutije kuljaju napolje sva zla ovog sveta i ogromnom se brzinom sire medju ljudima, Pandora se silno uplasi i - zalupi poklopac! Time je, nazalost, ucinila vise nego sto je zlobni Zevs namislio. On je, naime, na samo dno kutije stavio NADU, da ljude utesi kada im bude najteze. Pogodjeni silnim nevoljama, a bez tracka nade ljudi su bili potpuno bespomocni i ponovo prepusteni na milost i nemilost Zevsu i drugim olimpskim bogovima.

MIT O SIZIFU

    Zevs nikako nije podnosio da mu se bilo ko suprodstavlja - ni bogovi, a jos manje ljudi. Onaj ko je to najvise osetio na sopstvenoj kozi bio je Sizif, lukavi gospodar grada Korinta. Ono sto Zevs nikako nije mogao da mu oprosto bilo je to sto je, kada je Zevs oteo Eginu, cerku recnog boga Azopa, Sizif je smesta otrcao i tuzio ga njenom ocu. Zevs mu je odmah poslao Tanatosa, boga smrti, da ga vodi u podzemni svet. Sizif se nije dao, nego je Tanatosa cvrsto okovao u lance i tek je Ares uspeo da ga oslobodi. Tako je Sizif dospeo u podzemni svet. Iz njega je izasao tako sto je naredio svojoj zeni da ne prinosi posmrtnu zrtvu za njega. Had i Persefona su se zbog toga jako naljutili. Lukavi Sizif je to iskoristio i ubedio ih da ga posalju kuci da bi opomenuo zaboravnu zenu. Kada je stigao kuci iznenada stize Tanatos i odvede ga nazad u podzemni svet. Tui ga je stigla strasna Zevsova osveta. Bio je osudjen da gura jedan tezak kamen uzbrdo i, taman kad se priblizi vrhu, kamen se skotrlja u podnozje. I tako stalno iznova za vecita vremena. Otuda se za posao koji je mukotrpan i tezak, a ne daje nikakve rezultate cesto kaze da je SIZIFOV POSAO!

Zevs - Vrhovni bog kod Grka. U umetnosti je predstavljan sa munjom, orlom i skiptrom.

 Hera - Zevsova zena i sestra. Boginja braka

Posejdon - Zevsov brat. Bog mora. U umetnosti je predstavljan sa trozubcem ili ribom.

Had - Zevsov brat. Bog podzemlja.U umetnosti je predstavljan sa rogom izobilja i skiptrom.

 Persefona - Kraljica podzemlja, Hadova zena, Demetrina cerka. U umetnosti je predstavljana sa bakljom, krunom i skiptrom.

Demetra - Boginja plodnosti. U umetnosti je cesto predstavljana sa Persefonom.

 Hefest - Hromi bog kovackog zanata. U umetnosti je predstavljan sa cekicem.

Afrodita - Boginja ljubavi. Cesto je predstavljana sa skiptrom.

Apolon - Bog svetlosti i prorocanstva. U umetnosti ga predstavljaju sa citrom ili lukom.

Atina -  Zevsova cerka. Boginja mudrosti. U umetnosti je predstavljana sa slemom i kopljem.

Dionis - Bog vina. U umetnosti je predstavljan sa krcagom vina i grozdjem.

Ares -  Bog rata i sukoba. Artemida Boginja lova i zivotinja. Cesto je predstavljana sa bratom Apolonom.

Hermes - Bozji glasnik. Predstavljan je sa cizmama sa krilima.