Psihologija
Početna strana | CV | Knjige | Muzika | Film
Psihologija je
naučna disciplina koja se bavi sistematskim proučavanjem psihičkog života ljudi
i životinja. Saznanja psihologije počivaju na podacima dobijenim posmatranjem
ponašanja (objektivni podaci) i podacima neposrednog iskustva (subjektivni
podaci).
Psihologija proučava individualna i grupna ponašanja.
Sama riječ psihologija potiče od grčkih riječi "psyha" i "logos" i doslovno
znači "nauka o duši". Tokom istorije, psihologije je bila sastavni dio
filozofije, da bi se u 18. i 19. vijeku ostvarila kao nezavisna naučna
disciplina. Prva psihološka laboratorija je osnovana u Lajpcigu 1879. godine od
strane psihologa Vilhelma Vunta, što je predstavljalo prekretnicu za odvajanje
od filozofije. Danas, psihologija je vrlo vezana za biologiju i društvene nauke.
Dvije tačke
psihičkog života ljudi koje psihologija proučava su
psihički procesi
i
psihičke osobine.
Stvari koje proučavaju psiholozi pokrivaju širok
spektar, počev od shvatanja prilikom procesa učenja, opažanja, inteligencije,
motivacije, emocija, percepcije, kataktera itd.
Psihologija predstavlja i društvenu i prirodnu nauku.
Psihološke discipline
1. Opšta
psihologija - proučava opšte funkcije,
procese i sposobnosti normalnog odraslog čovjeka
2.
Psihologija ličnosti - proučava
ličnost kao cjelovit i neponovljiv sklop osobina pojedinca
3. Fiziološka
psihologija - istražuje organsku
osnovu (čula, nervni sistem, endokrini sistem) psihičkih sposobnosti i procesa
4.
Psihologija životinja - proučava
ponašanje životinja
5.
Psihopatologija - proučava abnormalni
psihički život, bavi se odstupanjima od normalnih procesa i služi kao temelj
psihijatriji i
kliničkoj psihologiji.
6. Socijalna
psihologija - proučava ponašanje ljudi
u zavisnosti od njihove okoline i drugih ljudi
7.
Eksperimentalna psihologija -
proučavanje reakcija čovjeka na namjerno inducirane podražaje (fizičke ili
socijalne)
Postoji veliki broj
psihologa koji su doprinjeli razvoju psihologije kao nauke (kao i psihijatrije
kao posebne oblasti medicine), a neki od njih su: Sigmund Frojd, Karl G. Jung,
Alfred Alder, Hauard Gardner, Leopold Sold, Vilhelm Vund, itd.
Takođe treba spomenuti i prof. Stiva Pitersa koji je
svojim metodama pomogao, a i dalje pomaže, mnogim sportistima u problemima sa
motivacijom i snagom volje kako bi ostvarili svoj potencijal.
Za mene, Karl Gustav Jung predstavlja najznačajnijeg
psihologa a i njegove radove nalazim kao najinteresantnije. Naravno, Frojd kao
"otac" psihoanalize se ne smije izostaviti.
Karl Gustav Jung
Karl G. Jung (1875 -
1961) je bio švajcarski psihijatar i osnivač
analitičke psihologije.
Jung je razvio pojam
kolektivno nesvjesno, kao jedan od uticaja na nastanak i razvoj
ličnosti. Pod tim je
podrazumijevao opšte predispozicije koje su karakteristične za sve ljude ili
određene grupe ljudi. U početku
je smatrao da je kolekktivno nesvjesto karakteristično za svaki narod, ali je u
svojim kasnijim radovima
odbacio to nacionalno tumačenje kolektivno nesvjesnog.
Kao što sva ljudska bića imaju dvije ruke sa po pet prstiju u fizičkom smislu,
tako va ljudska bića imaju
neku zajedničku težnju i u duševnom smislu, odnosno kolektivno nesvjesno koje
sačinjava više arhetipova.
Pored svog rada na
kolektivno nesvjesno, Jung je imao i mnoge druge značajne radove. On je napravio
tipologiju ličnosti, objasnio mehanizme odbrane, osnovao kompleksnu psihologiju
kao psihološki pravac i
dao veliki doprinos u objašnjavanju razvoja ličnosti, odnosno kako okolina
(prije svega roditelj) utiče na
razvoj ličnosti djeteta.
Nešto što možemo čuti u svakodnevnom razgovoru
jeste pojam "kompleks", a Jung je dao i definiciju i za
to. Naime, kompleks predstavlja konstelaciju osjećanja, opažanja i vrijednosti
kao dinamički dio ličnosti
koji utiče na ponašanje pojedinca. Prostije rečeno, kompleks nastaje kao
verbalna trauma (sve ono što
ima trajne posledice) koja najčešće bude nanijeta u ranom djetinjstvu pojedinca
a od strane roditelja.
"Ko gleda ka spolja, sanja; ko gleda ka unutra, budi se." - Karl Gustav Jung