Kao i sve dobre priče, priča o Rimu započinje legendom. Rim je osnovan 753.
godine pre nove ere od strane blizanaca Romula i Rema koje je podigla
vučica. Ubrzo kroz legendu počinju da se prožimaju istorijske činjenice.
Godine 616. pre nove ere, tada malo selo, Rim se našao pod upravom etrurskih
kraljeva. Svi ste čuli za tirane koji su vladali Rimom, upravi ti etrurski
kraljevi su nazivani tiranima. U narednih 100 godina Rim se razvijao i živeo
u monarhiji. Novonastala elita u Rimu je 509. godine pre nove ere preuzela
vlast u svoje ruke u proglasila republiku. Poznata rimska porodica Brutus,
tačnije Lucius Junius Brutus, je odigrao značajnu ulogu svrgavanju monarhije
i uspostavljanju republike. Rimljani su od uvek bili pragmatični pa su tako
i period etrurske vladavine proglasili svojom istorijom; čak i danas bi
mnogi narodi mogli da nauče dosta samo iz rimske istorije.
Ubrzo po nastanku Rimske Republike, Rim je osvojio skoro čitavu kopnenu
Italiju i stupio u kontakt sa prvim protivnicima. Moćna Kartagina se našla
na udaru rimskih legija na Siciliji. Između Kartagine i Rima su vođena tri
rata, takozvani Punski ratovi, u periodu od oko 100 godina. Započeti su 264.
godine a završili su se potpunim uništenjem Kartagine 146. godine pre nove
ere. Rim je ubrzo osvojio svoje prve prekomorske kolonije Siciliju i Korziku
u prvom Punskom ratu. U drugom Punskom ratu je Hanibal prešao Alpe i
izvojevao nekoliko velikih bitaka, najznačajnija je bitka kod Canne, ali je
izgubio rat. Posle drugog Punskog rata Rim je kontrolisao zapadni mediteran
i veliki deo Španije. U trećem Punskom ratu, Rimljani predvođeni generalom
Scipiom osvajaju grad Kartaginu i pretvaraju Afriku u još jednu provinciju
Rima.
Ubrzo po osvajanju Kartagine na red je dosla Numidija i time je severna
obala Afrike ušla u sastav Rimske republike.
Period koji sledi je period unatrašnjih nemira. Ustanak robova koji je vodio
Spartak, konflikti sa keltskim i nemačkim plemenima, sukobi sa piratima u
kojima se proslavio Pompej. U ovom periodu se rađaju moćni generali koji
ulaze u sukob sa korumpiranim Senatom. Sula je prvi general koji je marširao
sa vojskom ka Rimu. Ovaj period je zahtevao podelu vlasti, pa tada nastaje
trijumvirat kao oblik vladavine. Jedan od trijumvira Julius Cezar je imao
uspešnu kampanju u Galiji gde je stekao obimno bogotstvo i dobio podršku
naroda. Cezar kao i Sula je umarširao sa vojskom u Rim.
Porodica Brutus je još jednom odigrala značajnu ulogu u promeni sistema
upravljanja Rimom. Markus Junius Brutus, ili jednostavno Brut, je
najpoznatiji Cezarov ubica. Njihova ideja o učvrščivanju Rimske republike se
pretvorila u pepeo kada je na scenu stupio Oktavijan Avgust. Rim je postao
carstvo!
Ta promena sistema je donela novi polet i Rim je u sledećih 300 godina
nastavio sa ekspanzionističkom politikom. Već od 3. veka nove ere u Rimu se
oseća zamor. Rimsko carstvo je podeljeno na dva dela Istočno i Zapadno. I
dok je Istočno carstvo nastavilo da postoji još 1000 godina, Zapadno Rimsko
carstvo je ubrzo propalo. Goti na čelu sa Odoakarom 476. godine osvajaju
Rim.
Ovo nije bio kraj rimskog uticaja. Hrićanstvo tada već postalo zvanična religija u carstvu i uticaj Rima se nadalje ogledao kroz papu kao vrhovnog poglavara katoličke veroispovesti, sa centrom u Vatikanu. Rim je dugo bio nezavisna država, čak i danas Vatikan
stoji u srcu Rima kao nezavisna država. Godine 1870. Rim je postao deo
ujedinjene Italije a i njen glavni grad.