Smederevo Istorija POCETAK
Prvo pominjanje Smedereva pod ovim nazivom zabeleženo je u Povelji
vizantijskog cara Vasilija II iz 1019.godine, u delu koji govori o
Braničevskoj eparhiji Ohridske episkopije. Prvi pisani pomen o Smederevu
nalazi se i u Povelji kneza Lazara iz 1381.godine u kojoj se spominje
manastir Ravanica i sela i imanja koja poklanja „ u Smederevu ljudini
Bogosavu s općinom i baštinom“.
Grad Smederevo se nalazi uz pravac rimske granice (Limes) i Carigradskog
druma, što je tokom istorije bitno određivalo njegov značaj i ulogu u
istorijskim događajima. Kao takvo, ovo mesto ima kontinuitet od praistorije,
preko antike i srednjeg veka do današnjih dana. O svim tim vremenima svedoči
bogato kulturno nasleđe smederevskog kraja oličeno u više lokaliteta
raspoređenih u gradu i oko njega
Poseban značaj Smederevo dobija početkom petnaestog veka, u doba despota
Đurđa Brankovića, kada postaje poslednja prestonica srpske srednjevekovne
države i sedište crkvenog i privrednog života. Sagrađena je Smederevska
tvrđava, čiji bedemi i danas stoje i svedoče o burnoj prošlosti grada, ali i
značaju Smedereva koji već tada premašuje lokalnu i regionalnu dimenziju.
Smederevo postaje centar na razmeđi civilizacija, gde se prepliću uticaji
istoka i zapada.
Tvrđava je smeštena na desnoj obali Dunava, na ušću reke Jezave.Unutrašnji
prostor zauzima 11ha, a šire okruženje danas zalazi u urbane
strukture.Građena je po uzoru na Carigradsku tvrđavu, kao fortifikacija za
odbranu i predstavlja jednu od najvećih tvrđava u Evropi.
Nakon pada u turske ruke, Smederevo zadržava širi regionalni značaj kao
sedište sandžakata, sve do 1521.godine.Tokom šesnaestog i sedamnaestog veka,
razvilo se u veću orijentalnu varoš. Krajem sedamnaestog veka, za
vreme austro-turskih ratova, varoš je naizmenično bila u rukama zaraćenih
strana, razarana je i privredno opala. U vreme austrijske vlasti ovde je bio
centar distrikta.
U obnovljenoj srpskoj državi Smederevo igra značajnu ulogu, pre svega kao
sedište Sovjeta od 1805.-1807.godine, ali i kao razvijeno gradsko naselje,
trgovačko sedište i glavni grad Smederevske nahije.
Tokom čitavog 19. i 20.veka, nekad u većoj, nekad u manjoj meri, koristeći
svoje potencijale, imalo je svoje mesto u redu najrazvijenijih gradova
Srbije.