Valjevo je jedno od najstarijih gradskih naselja u Srbiji. Nastalo je na raskrsnici drevnih puteva i više od šest stotina godina je bilo mesto okupljanja trgovaca i putnika namernika. Tokom proteklih vekova valjevska kotlina je bila dovoljno prostrana da primi sve urbane sadržaje grada, ali ubrzani razvoj prouzrokovan naglom industrijalizacijom sredinom XX veka doveo je do toga da se današnje Valjevo širi dolinom Kolubare kao i uz obronke brda koja okružuju kotlinu.

Valjevo je danas jedan od značajnih srpskih gradova i administrativni, privredni i kulturni centar teritorije grada Valjeva, ali i Kolubarskog okruga. Na teritoriji grada Valjeva, pored samog gradskog naselja ima još 77 sela, sa ukupno 100.000 stanovnika. Kolubarski okrug (grad Valjevo i opštine Ub, Lajkovac, Mionica, Osečina i Ljig) ima oko 200 naselja sa negde oko 200.000 stanovnika.

Valjevo kao svoj dan obeležava 20. mart, u spomen na oslobođenje grada od Turaka, (8. marta po  starom - Gregorijanskom kalendaru) 1804. godine, kao simbol početka nove evropske varoši.

Valjevo je bilo prva veća varoš oslobođena na početku Prvog srpskog ustanka.

Grad Valjevo se nalazi na 44° i 16’ minuta severne geograf­ske širine i 19° i 53’ minuta istočne geografske dužine. Zauzima površinu od 2.256 hektara, na prosečnoj nadmorskoj visini od 185 metara.

 Valjevo se pod tim imenom  prvi put  pominje u dokumentima  iz 1393. godine.